Istanbul, Turska
Büyük Çamlıca džamija na azijskoj strani Istanbula uzdiže se na najvišoj gradskoj uzvisini, s koje se pružaju impresivni pogledi na Bospor i okolna područja. Otvorena početkom proljeća dvije tisuće devetnaeste godine, ova golema džamija najveća je izgrađena u suvremenoj povijesti Turske, svakodnevno primajući deseci tisuća ljudi – na molitvu, meditaciju ili istraživanje bogate kulturne ponude.
Planiranje džamije započelo je na samome početku dvadeset prvog stoljeća kroz organizirani javni natječaj, koji je potaknuo žustre rasprave o budućnosti povijesnog, zelenog brda Çamlıca. Konačni projekt spojio je elemente klasične osmanske arhitekture, osobito naslijeđe znamenitog graditelja Mimara Sinana iz šesnaestog stoljeća, s novim inženjerskim rješenjima usmjerenima na otpornost na potrese.
Glavna kupola uzdiže se iznad sedamdeset metara, simbolizirajući brojne narode koji su Istanbul kroz stoljeća zvali domom. Njezina širina – gotovo trideset pet metara – odaje počast poznatom gradskom telefonskom broju. Džamija ima šest vitkih minareta koji odražavaju šest temeljnih stupova islamske vjere, od kojih se četiri izdižu iznad sto metara. Svaki podsjeća na važnu godinu presudne srednjovjekovne bitke u turskoj povijesti.
Projekt su vodile Bahar Mızrak i Hayriye Gül Totu, dvije arhitektice koje su posebnu pažnju posvetile ženskim potrebama, pa su između ostaloga osigurani posebni ulazi, prostrani ženski molitveni prostori, sadržaji za djecu te prostori za abdest.
Osim bogatog vjerskog života, ovaj kompleks živahan je kulturni centar u kojem posjetitelji mogu razgledati veliki muzej, bogato opremljenu knjižnicu, konferencijske dvorane i umjetničku galeriju. Zbog toga je Büyük Çamlıca prepoznata ne samo kao vjersko središte, već i kao važno mjesto kulturnih zbivanja u Istanbulu.
Položaj džamije omogućuje joj vizualnu povezanost s poznatom Süleymaniye džamijom, čime nastaje novi arhitektonski orijentir grada, ali i odražava tradiciju staru stoljećima. Dok su njezin smioni dizajn i otvorenost mnogi pohvalili, drugi su smatrali kako je premonumentalna za tako prirodno lijep krajolik ili su postavljali pitanja o korištenju javnog zemljišta.
Unutrašnjost je ispunjena svjetlom koje prolazi kroz vitraje i pada na plave i bijele pločice te velika prostranstva tepiha. Pažljivo osmišljeni detalji – od najvećeg polumjeseca na svijetu na vrhu džamije do sjajne kaligrafije – spajaju tradiciju i suvremenost, stvarajući dojam veličanstvenosti i dobrodošlice. Svaki element, uključujući konstrukciju otpornu na potrese, utjelovljuje duh današnjeg Istanbula: duboko poštovanje prema povijesti, usmjerenost ka budućnosti i otvorenost prema svima.
Poslušaj ovaj i druge vodiče u aplikaciji
